Izbori za Senat 2022: od crvenog talasa do rumenog povetarca (I)

Na ovogodišnjim izborima na pola mandata Republikanci su se nadali da će povratiti kontrolu nad oba doma Kongresa, ali su rezultati za Senat bili razočaravajući u nekim državama u kojima su računali na sigurnu pobedu. Najavljenog „crvenog talasa“ nije bilo, pre bi se moglo reći da je u pitanju bio „rumeni povetarac“. Ipak, treba reći da Republikanci nisu apsolutni gubitnici na ovim izborima. Naime, Republikanci su pobedom Majka Garsije (Michael  Garcia) osvojili mesto koje im je bilo potrebno za većinu u Predstavničkom domu. Kevin Mekarti (Kevin  McCarthy) iz Republikanske stranke će zameniti Nensi Pelosi (Nancy Pelosi), koja je bila dosadašnja predsedavajuća iz redova Demokratske stranke.

Portal FiveThirtyEight je projektovao da će Republikanci u Senatu osvojiti čak 59 mesta. Republikanci su svim silama pokušali da osvoje većinu i u ovom domu Kongresa, međutim to im nije pošlo za rukom. Kao dominantne teme zastupljene na ovim izborima prednjačile su unutrašnje teme kao što su ekonomska situacija, inflacija, pravo na abortus, imigracija. Republikancima je bilo potrebno nekoliko ključnih pobeda kako bi povratii kontrolu nad gornjim domom, odnosno Senatom. Kao presudne izborne trke za kontrolu ovog dela Kongresa smatrane su trke u Arizoni, Viskonskinu, Nevadi Ohaju, Pensilvaniji, Džordžiji.

Arizona

Senatorsko mesto u Arizoni je ranije pripadalo republikancu Džonu Mekejnu (John McCain), koji je svoj poslednji mandat osvojio 2016. Međutim, Mekejn je preminuo 25. avgusta 2018, a guverner Dag Dusi (Douglas „Doug“ Ducey) imenovao je bivšeg američkog senatora Džona Kila (Jon Kyl) da popuni upražnjeno mesto. Kil je dao ostavku krajem iste godine, pa Dusi ga je zamenio imenovanjem Marte Mekseli (Martha McSally). Međutim, ovo nije bio kraj nevolja za Republikance. Meksali  je 2020. na vanrednim izobrima izgubila od demokrate Marka Kelija (Mark Kelly).

Unutarstranački izbori u Arizoni su održani 2. avgusta. Keli je dobio renominaciju unutar Denokratske stranke bez protivljenja, dok je preduzetnik i predsedavajući Til fondacije Blejk Masters (Blake Masters) kao kandidat republikanaca imao nekoliko protivnika na svom putu ka nominaciji. Međutim, na kraju je Masters istrajao u svojoj borbi i pobedio je Džima Lamona (Jim Lamon), predsednika kompanije za solarnu energiju Depkom (Depcom), i državnog tužioca Arizone Marka Brnoviča (Mark Brnovich). Iako Arizona obično naginje ka republikancima, Keli je predvodio u odnosu na Mastersa po anketama. Takođe,  Keli je imao značajnu prednost u prikupljanju sredstava sve dok mnoge republikanske grupacije nisu počele da izdvajaju novčana sredstva za pomoć Mastersu u poslednjim nedeljama kampanje.

Mesec dana pre izbora održana je i debata nominovanih kandidata, na kojoj je pored dvojice učestvovao i kandidat Libertarijanske partije Mark Viktor (Marc Victor). Kandidati su debatovali o temama imigracije, ekonomije i prava na abortus, koja bi se možda mogla izdvojiti kao najbitnija na ovoj debati. Po pitanju imigracije Masters je kritikovao Kelija i Bajdena kako krše federalne zakone, na šta je Keli odgovarao kako se, iako pobornik i zagovornik imigracije, ipak ne slaže u svemu sa predsednikom Bajdenom po ovim pitanjima, a povremeno mu se i suprotstavlja. Kada je pravo na abortus u pitanju, demokrata Keli je izjavio kako žene u Arizoni već duže vreme nemaju pravo da odlučuju o svom telu i kako je to veoma zabrinjavajuće i pogrešno. Masters je po ovom pitanju izjavio da je za pro-life opciju ali da veruje u izuzetke i zato se slaže sa zakonom države Arizone koji ograničava pravo na abortus do petnaeste nedelje trudnoće. Ovime je pokušao da sa sebe skine etiketu ekstremiste protiv prava na abortus koju je Keli pokušao da veže za svog protivnika za vreme trajanja debate a takođe je Kelija nazvao velikim radikalom koji se zalaže za veoma široku slobodu povodom istog pitanja.

Dodatno, 1. novembra, kandidat Libertarijanaca Mark Viktor odustao je od trke i podržao Mastersa. Smatra se da je Viktor, čija je podrška procenjena na oko 1,5% u glasovima, ovim potezom pokušao da koliko toliko doprinese potencijalnoj pobedi Republikanaca.

Međutim, to se nije desilo. Aktuelni senator Keli osvojio je reizbor, pobedivši republikanskog kandidata Blejka Mastersa sa razlikom od oko 5 procenata. Dodatno, treba pomenuti da je Mark Keli prvi demokrata koji je osvojio ovo senatorsko mesto za ceo mandat još od 1962. godine. Trka je bila veoma napeta i smatrana je ključnom za određivanje partijske kontrole nad Senatom SAD. Kelijevom pobedom još 12. novembra projektovano je da će Demokrate zadržati kontrolu nad Senatom.

Viskonsin

Druga država u kojoj se takođe vodila jedna od presudnih trka jeste Viskonsin. Unutarstranački izbori održani su 9. avgusta 2022. godine. Na unutarpartijskim izborima obe stranke su imale po nekoliko kandidata koji su imali velike šanse da osvoje nominaciju. U republikanskom taboru, pored aktuelnog senatora Rona Džonsona (Ron Johnson), još od 2019. godine izdvojili su se bivši guverner Viskonsina Skot Voker (Scott Walker), njegova zamenica Rebeka Klifiš (Rebecca Kleefisch), kao i bivši profesor David Šreder (David Schroeder) i ratni veteran Bred Bejer (Brad Beyer). Bivši guverner i njegova zamenica su još tokom poslednjih meseci trajanja svojih mandata izjavili da se 2022. godine neće kandidovati.

Naime, Skot Voker je još 2019. godine pre isteka guvernerskog mandata najavio da se neće kandidovati 2022 jer se sprema da prihvati novi posao u Vašingtonu  da predvodi grupu Republikanaca čiji je cilj da promoviše konzervativne ideje među mladima. Njegova nekadašnja zamenica je ove godine odbila da se uključi u senatsku trku kako bi se kandidovala za guvernersko mesto, međutim izgubila je na unutarpartijskim izoborima od svog kolege Tima Mikelsa (Tim Michels), pa je umesto toga snažno podržavala kandidaturu Rona Džonsona, koji je na kraju i osvojio republikansku nominaciju. Džonson je vrlo lagano dobio nominaciju pobedivši autsajdera  Šredera, dok je ratni veteran Bejer diskvalifikovan.

Što se tiče demokratskog tabora razmatralo se desetak kandidata. Međutim, mnogi od njih su mesecima unazad davali izjave kako se neće uopšte kandidovati za ovo mesto kako bi  tražili reizbor svojih trenutnih funkcija. Kao takvi izdvajali su se državni tužilac Viskonsina Džoš Kaul (Josh Kaul), državni blagajnik Sara Godlevski (Sarah Godlewski), koja je kasnije odustala od trke, i aktuelni guverner Toni Evers (Anthony „Tony“ Evers), koji je na izborima za guvernera u ovoj saveznoj državi pobedio već pomenutog Tima Mikelsa. Kandidat koji je pobedio na unutarpartijskim izborima kod demokrata jeste Mandela Barns (Mendela Barnes), aktuelni zamenik guvernera, pobedivši petoro kandidata manje poznatih političara i poslovnih ljudi.

Kao i prethodno pomenuti republikanski kandidati, i Džonson je najavljivao da se neće kandidovati. Ovu izjavu, izrečenu još 2016 je porekao početkom tekuće godine u januaru kada je najavio svoju kandidaturu za treći senatorski mandat. Trka je bila jedna od najneizvesnijih u izbornom ciklusu, nakon značajnog uspeha demokrata na nedavnim izborima u celoj državi. Naime, 2018. godine, kada su demokrate pobedile na svakom izbornom nivou u državi, uključujući drugo senatorsko mesto ove države čime je Temi Boldvin (Tammy Baldwin) izborila svoj reizbor, kao i 2020. godine, kada je  demokrata Džo Bajden usko, za manje od jednog procenta, dobio naklonost glasača ove države.

Nekoliko nedelja pre izbora održane su čak dve debate senatorskih kandidata, od kojih se druga izdvaja kao značajnija. Fokus debate se nakon više rundi pitanja potpuno prebacio na teme kriminala i smanjenja izdavanja za policiju. Džonson je pričao o tome kako bi potencijalno smanjenje izdvajanja za policiju bilo mnogo loše i kako se time ne bi „podržavalo sprovođenje zakona“. Ovime je Džonson sugerisao da Barns i druge demokrate iz Viskonsina to ne bi činili na pravi način. Na ove opaske je Barns odgovorio kako je „apsurdno reći da je blag prema kriminalu“ i kako uopšte nije pobornik smanjenja sredstava za policiju. Dalji tok debate vodio se oko karijernih kvalifikacija kandidata. U ovom segmentu debate Džonson je pohvalio sebe kako je on bolji kandidat zbog svoje višedecenijske poslovne karijere, pored svoje političke. Međutim, Barns je na ovo odgovorio opaskom  kako se on zapravo „za svoj posao oženio“, aludirajući na to kako Džonson zapravo radi u uspešnoj porodičnoj kompaniji koja se bavi proizvodnjom plastike, koja je zapravo u vlasništvu porodice njegove supruge. Na kraju debate moderator je pitao svakog kandidata da u nekoliko rečenica kaže nešto pozitivno o ovom drugom, što se završilo neprijatno. Barns je svog protivkandidata pohvalio što je porodičan čovek. „Senator se pokazao kao porodičan čovek i to je za divljenje“, rekao je Barns. Džonson je uglavnom ignorisao ovo molbu moderatora. Pohvalio je Barnsovo „dobro vaspitanje“ i njegove roditelje, ali je brzo rekao da se Barns „okrenuo protiv Amerike“. Taj odgovor je izazvao dobacivanje i zvižduke iz publike.

Džonson je vodio za nekoliko procenata po većini anketnih istraživanja poslednjih nedelja. Aktuelni republikanski senator Ron Džonson ponovo je izabran za treći mandat, tesno pobedivši demokratskog zamenika guvernera Mandelu Barnsa. Za razliku od 2016. godine, gde je znatno nadmašio svoje projektovane rezultate , Džonson je na ovim izborima znatno podbacio, pobedivši za samo jedan procentni poen, odnosno nešto manje od  27.000 glasova. Ovo je bila najneizvesnija od tri Džonsonove pobede, a ujedno i najneizvesnije takmičenje za senatrosko mesto u istoriji Viskonsina. Ovo su ujedno bili i prvi izbori za Senat u državi od 1998. godine na kojima je pobednički kandidat bio iz druge stranke od pobednika na istovremenim izborima za guvernera u državi.

 


O autoru:

Pavle Janošević je rođen 21.05.1998. u Ćupriji. Nosilac je priznanja učenik generacije Tehničke škole u Despotovcu. Diplomirani je politikolog za međunarodne poslove i student master akademskih studija na Fakultetu političkih nauka, na smeru međunarodne studije- modul studije SAD. Od 2018. član je nevladine organizacije Centar za međunarodnu javnu politiku. Takođe polaznik je dvosemestralnog programa Akademija liberalne politike u organizaciji Liberarijanskog kluba- Libek. Učestvovao je na Ajn Rend konferenciji u Varšavi 2020. godini u organizaciji Ajn Rend instituta u Kaliforniji. Tokom studiranja  učestovao je na kraćim programima usavršavanja i stažiranja u organizacijama kao što su Savet za strateške politike, Strukovno udruženje sektora bezbednosti i Centar za geostrateška istraživanja i terorizam. Početkom 2022. godine učestovao je na Letnjoj školi međunarodnih odnosa u organizaciji Instituta za međunarodnu politiku i privredu, kao i na programu Srpsko-američka akademija za mlade lidere u oragnizaciji Kongresa srpsko-američkog prijateljstva. Redovni je učesnik svih četiri Škola američkih studija 2019-2022.  na Fakultetu političkih nauka u organizaciji Centra za studije SAD. Kao deo projekta „Serbian Educational Alliance“  novembra 2022. boravio je u studijskoj poseti Univerzitetu Ohajo stejte u Kolambusu, Ohajo.

Bio je član redakcije portala Američki izbori 2020. koji se bavio praćenjem predsedničkih izbora u SAD. Polja interesovanja su mu međunarodni odnosi, spoljna politika sa akcentom na spoljnu politiku SAD, međunarodna bezbednost , savremena istorija, geopolitika. Tečno govori engleski, a služi se i francuskim jezikom.

IZVOR FOTOGRAFIJE:Pixabay