Američki državni sekretar Entoni Blinken predstavio je godišnji izveštaj Stejt departmenta o trgovini ljudima u svetu, u kom se navodi da je Srbija ostala u kategoriji dva, ali da je neophodno ,,dodatno pratiti situaciju”.

U generalnoj oceni učinka Srbije istaknuto je da Vlada u potpunosti ne ispunjava minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima ali, kako je navedeno, ulaže značajne napore da to učini.

,,Vlada nije iskazala snažnije napore u borbi protiv trgovine ljudima u odnosu na prethodni izveštaj – uzimajući u obzir i poteškoće uzrokovane pandemijom koronavirusa. Nedovoljno napora uloženo je u identifikovanje žrtava, kao i primenu standarda za to”, ocenjeno je u tekstu.

Među iskoracima pobrojani su napori u istragama.

,,Ti napori uključivali su istragu više osumnjičenih, kao i reviziju indikatora koji služe za identifikovanje žrtava trgovine ljudima među školskom decom. Vlasti Srbije povećale su novčanu sumu koju izdvajaju za Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima. To telo sklopilo je sporazume sa kompanijama koje obezbeđuju hranu, sredstva za higijenu i druge vrste donacija za žrtve. Vlada je oformila koordinaciono telo za podršku žrtvama tokom postupka protiv osumnjičenih zbog trgovine ljudima, kao i četiri radne grupe zadužene za borbu protiv trgovoune ljudima, dok je zaštitnika građana imenovala na funkciju izvestioca za trgovinu ljudima”, neki su od zaključaka u tekstu, prenosi Glas Amerike.

Kao razlog za ,,dodatno praćenje situacije” navodi se slučaj 500 vijetnamskih radnika koji su, kako piše u dokumentu, bili ,, podvrgnuti prisilnom radu u fabrici koja je u vlasništvu Narodne Republike Kine”.

,,Marta 2021, oko 500 vijetnamskih radnika došlo je u Srbiju očekujući da će raditi u fabrici za proizvodnju avionskih delova i za to biti plaćeni 775 evra, odnosno 800 dolara mesečno. Lokalne nevladine organizacije i mediji izvestili su o naznakama da su od novembra 2021. podvrgnuti prisilnom radu – tako što su im oduzimani pasoši, ograničavano kretanje i komunikacija”, precizirano je u tekstu, dodajući da ,,Vlada Srbije nije u potpunosti istražila verodostojne navode o prisilnom radu i umesto toga tvrdi da vijetnamski radnici nisu bili žrtve trgovine ljudima”.

Kao preporuke u borbi protiv trgovine ljudima navedeno je preduzimanje istraga, krivičnog gonjenja i kažnjavanja trgovaca ljudima, kao i zvaničnika koji su sa tim povezani.

U izveštaju se ističe da podaci prikupljeni tokom poslednjih pet godina ukazuju da su žrtve trgovine ljudima u Srbiji žene, koje krijumčari koriste kao seksualno roblje u zemlji, kao i širom Evrope, posebno u Austriji, Nemačkoj, Italiji i Turskoj. Muškarci iz Srbije se koriste kao radna snaga, posebno u sektoru građevinarstva, u evropskim zemljama (uključujući Austriju, Belgiju, Hrvatsku, Francusku, Nemačku, Italiju, Luksembrug, Crnu Goru, Rusiju i Švajcarsku) i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Krijumčari eksploatišu i decu iz Srbije, posebno Rome, kao seksualno roblje ili neplaćene radnike, a primoravaju ih i da prose i bave se sitnim kriminalom. Strane žrtve identifikovane u Srbiji potiču iz Albanije, Kameruna, Hrvatske, Danske, Nemačke, Malija, Nigerije, Severne Makedonije i Pakistana.

Izvještaj Stejt departmenta o trgovini ljudima jedan je od sveobuhvatnijih izvora informacija o borbi protiv trgovine ljudima koju sprovode vlade širom sveta, a prvi dokument objavljen je 2001. godine.

Države su rangirane u tri kategorije, s tim što druga ima i potkategoriju, koja podrazumeva dodatno praćenje situacije neke države u borbi protiv trgovine ljudima.

IZVOR FOTOGRAFIJE:Politico