Američki Senat usvojio je važan zakon o borbi protiv klimatskih promena, smanjenju troškova zdravstvene zaštite i podizanju poreza korporacijama koje ostvaruju visoki profit.

Posle višečasovne debate, ,,manje skupa” verzija ekonomskog plana predsednika Džozefa Bajdena usvojen je sa 51 prema 50 glasova, a odlučujući glas dala je potpredsednica Kamala Haris.

Zakon poznat kao Zakon o smanjenju inflacije biće poslat Predstavničkom domu na glasanje, gde se očekuje da će biti usvojen, a zatim se šalje u Belu kuću na Bajdenov potpis. Predsednik Bajden rekao je da se raduje potpisivanju ovog zakonskog predloga.

Lider većine u Senatu Čak Šumer nazvao je zakon ,,jednim od definišućih zakonskih predloga 21. veka”.

,,Ova odluka Senata ući će u istoriju”, rekao je Šumer.

Zakon predviđa do sada najveće ulaganje u ublažavanje posledica globalnog zagrevanja – 370 milijardi dolara za podsticanje veće upotrebe čiste energije, motivisanje Amerikanaca da kupuju električna vozila i smanjenje emisije štetnih gasova za 40% do 2030. godine, prenosi Glas Amerike.

Takođe, po prvi put, Zakon omogućava američkoj vladi da pregovara o ceni određenih lekova sa farmaceutskim kompanijama, kako bi se potencijalno smanjili troškovi lekova za starije Amerikance, povećale beneficije u zdravstvenom osiguranju za milione ljudi i uveo minimalni porez od 15% za kompanije koje zarađuju milijarde dolara, a trenutno ne plaćaju nikakav porez.

Demokrate se nadaju da će zakonski predlog pomoći kandidatima iz njihove partije prilikom izborima na pola mandata, dok se Bajden suočava sa lošim ocenama javnosti usled visoke inflacije, piše Reuters.

Bela kuća objavila je saopštenje u kom se američki predsednik zahvaljuje ,,lideru Šumeru i svakom članu demokratskog kokusa u Senatu zbog podrške ovom zakonu”.

,,Predstavnički dom trebalo bi da što pre usvoji ovaj zakon i drago mi je što ću imati priliku da ga potpišem”, istakao je Bajden.

Demokrate su mesecima učestvovale u debati o zakonu koji je prvobitno trebalo da iznosi 2000 milijardi dolara, koji je Bajden nazivao svojim planom ,,Izgradimo ponovo bolje” (Build Back Better). Sada, kada su američki potrošači zabrinuti zbog najveće inflacije u protekle četiri decenije – 9,1% na godišnjem nivou – demokrate su izmenjenu i skromniju verziju nazvale ,,Zakon o smanjenju inflacije”.

Međutim, nestranačka Kongresne kancelarija za budžet koja je analizirala zakon, saopštila je da će njegove odredbe imati ,,zanemarljivi efekat” na inflaciju do kraja 2022, kao i mali efekat sledeće godine.

Nedavno je Bajden klimatske promene ocenio kao „neposrednu i jasnu opasnost“.

IZVOR FOTOGRAFIJE:Pixabay