Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu Kristofer Hil izjavio je da bi Srbija trebalo da razmisli o tome gde leži njena budućnost i da li je održivo da se drži ,,neutralne pozicije”, kada je u pitanju rat u Ukrajini i odnos prema Ruskoj Federaciji.

,,Ono što se dogodilo Ukrajini, brutalni napad na tu zemlju i ubijanje civila, je nešto potpuno neprihvatljivo u ovom veku”, rekao je Hil, dodajući da takav razvoj događaja nije viđen od Drugog svetskog rata.

,,Svet se od februara promenio i svi mi moramo da razmislimo o tome gde se nalazimo, kakav je naš položaj i gde želimo da budemo u budućnosti” istakao je Hil u obraćanju prilikom otkrivanja spomen-ploče Džordžu Kenanu, nekadašnjem ambasadoru Sjedinjenih Država u Jugoslaviji.

Na pitanje da li prioritet Srbije treba da bude uvođenje sankcije Rusiji ili normalizacija odnosa sa Prištinom, Hil je istakao da je to pitanje za srpsku vladu, ali i da ,,Srbija i Kosovo moraju da rade na rešavanju problema”.

,,Da uspostave neke odnose i nastave Briselski dijalog, reše probleme i da krenu dalje. Iz ove perspektive sve boljih odnosa Srbije i SAD, kao i SAD i Evropske unije, za mene je jako važno i želeo bih da vidim više napretka u Briselskom dijalogu. Kao neko ko se bavio pregovorima, rekao bih da su problemi teški, a budu još teži kada se o njima priča u javnosti”, ocenio je ambasador Hil.

Spomen-ploču, na mestu nekadašnje ambsade SAD u ulici Kneza Miloša otkrili su ambasador SAD Kristofer Hil, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i sin nekadašnjeg ambasadora Kristofer Kenan.

Hil je ovom prilikom istakao da su svi koji su imali privilegiju da služe u američkoj diplomatiji svesni Kenanovog doprinosa i onog što je učiinio za Sjedinjene Države i za odnose Amerike sa državama širom sveta.

Džordž Kenan bio je američki diplomata, politikolog i istoričar. Dobitnik je Pulicerove nagrade i Nacionalne književne nagrade za knjige Rusija napušta rat (1956) i Memoari 1925-1950 (1967). Odlikovan je Predsedničkom medaljom slobode 1989. godine. Na mestu ambasadora u Beogradu bio je od 1961. do 1963. godine. Smatra se arhitektom Hladnog rada i idejni je tvorac Strategije obuzdavanja, koja je predstavljala osnov američke politike tokom ovog perioda.

IZVOR FOTOGRAFIJE:Pixabay